| |
Osnivači Medicinskog fakulteta | | | |  | Rojc, Milan, pravnik i političar ( Zagreb, 28. 9. 1855 - Zagreb, 1. 6. 1946.). Završivši pravo u Beču i Zagrebu, u Bjelovaru otvorio odvjetnički ured (1879). Poslije pobjede Hrv. - Srp. koalicije na izborima 1906., kao njezin član postao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. Istu dužnost obavljao i za vrijeme Narodnog vijeća SHS. Nakon 1918. ulazi u Demokratsku stranku. Na izborima 1920. izabran za narodnog zastupnika, a potom postavljen za predstojnika unutarnjih poslova (podban). Povukao se iz stranke zbog neslaganja s vladajućom politikom. Zagovarao reviziju Vidovdanskog ustava. Zaslužan za osnivanje niza visokoškolskih institucija, pa tako i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kojeg je godine 1920. postao prvim počasnim doktorom. | 
|  | Čačković, Miroslav, pl. Vrhovinski, liječnik (Zagreb, 23. 9. 1865 - Zagreb, 29. 6. 1930). Od 1895. radi na kirurškom odjelu zagrebačke Bolnice milosrdnih sestara (voditelj 1914-28). Napose se bavio abdominalnom kirurgijom, začetnik je naše neurokirurgije, pionir hrvatske rengenologije. Jedan od osnivača Društva za spasavanje; prvi 1908. u ovome dijelu Europe poduzeo izravnu masažu srca u svrhu oživljavanja. Jedan od osnivača zagrebačkog Medicinskog fakulteta (1917) i prvi dekan. Pod pseudonimom Ladislav Ladanjski pisao crtice i novele (zbirka Iz liječnikove duše). |  |  | Mašek, Dragutin, vitez Bosnadolski, liječnik (Zagreb, 28. 1. 1866 - Zagreb, 19. 3. 1956). Od 1894. vodi odjel u zagrebačkoj Bolnici milosrdnih sestara, 1921. u Zagrebu utemeljio Kliniku za uho, nos i grlo i vodio je do 1929. Jedan je od trojice profesora osnivača zagrebačkog Medicinskog fakulteta (1917). Predsjednik Zbora liječnika Hrvatske (1913-19), predsjednik Društva apstinenata u Hrvatskoj i Slavoniji te Jugoslavenskog saveza trezvenosti; pokrenuo antialkoholičarski časopis Novi život. | 
|  | Wickerhauser, Teodor, kirurg (Zagreb, 4. 9. 1858. - Zagreb, 13. 3. 1946.). Godine 1885 - 1914. bio voditelj kirurškog odjela Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu, jedan od osnivača zagrebačkog Medicinskog fakulteta (1917). Svojedobno najznamenitiji hrvatski kirurg, napose se bavio abdominalnom kirurgijom, problemima anestezije i asepse; među prvima u svijetu uveo predoperativnu dezinfekciju jodnom tinkturom. Počasni član JAZU i počasni građanin grada Zagreba. | |
| |
|
|
|